U vremenu smo došašća ili adventa, sve oko nas ukazuje kako smo u najljepšem dijelu godine, blagdansko raspoloženje svuda je oko nas pa i u našoj školi. Učenici se pripremaju privesti prvo polugodište kraju što uspješnije jer treba zaslužiti i radost i darove koje su poželjeli ovoga Božića. Radovati se ne znači prestati učiti. Mi smo se odlučili ove godine za zajedništvo, znanje i kreativnost. Često griješimo, jezik naš hrvatski najteži nam je onda kada smo najsretniji i baš onda kad se trebamo, primjerice u čestitkama, izraziti točno, jasno i bez pogreške. Ove godine udružili su se hrvatski jezik i matematika te su tako naši učenici ljepotu i važnost Božića pretočili i u slova, velika i mala, jer nisu bili pravopisno sigurni, pa su naše zidne novine u prosincu uljepšane božićnim pravopisom.

Matematički kreativci su uz mentorstvo profesorice Vesne Pukec izradili pahuljice kojima su dočarali toliko željeni zimski ugođaj. Ali, nisu to obične pahuljice, nego fraktali.

Fraktali su beskonačni složeni uzorci koji su samoslični kroz različite korake. Najjednostavnije ih se može objasniti kao sliku koja je beskonačna: koju god razlučivost odabrali (koliko god povećavali sliku), uvijek ćemo dolaziti do istih oblika.

Kochova pahuljica jedna je od prvih opisanih fraktalnih krivulja. Predstavio ju je švedski matematičar Niels Fabian Helge von Koch 1904. godine.

Pitagorino stablo je fraktal koji je osmislio Albert E. Bosman, nizozemski profesor matematike, 1942. godine.

Trokut Sierpińskog je fraktal koji je opisao poljski matematičar Wacław Franciszek Sierpiński 1915. godine. Jedan je od najjednostavnijih i najčešćih primjera fraktala. Pahuljice smo „opismenili“ blagdanskim rječnikom i postavili u središnji dio naše škole kao podsjetnik na važnost znanja hrvatskoga jezika i radost božićnih blagdana.

Božić je jedan od najvećih kršćanskih blagdana koji se slavi diljem svijeta. U Hrvatskoj božićno vrijeme započinje četiri tjedna prije Božića i zovemo ga advent ili došašće. Advent je poseban jer je to vrijeme kada se obitelji okupljaju, dijele darove, ukrašavaju kuće i ulice, a gradovi su okićeni božićnim ukrasima i lampicama. Božićni blagdani traju od Badnjaka (24. prosinca) pa sve do Sveta tri kralja (6. siječnja), a u tom razdoblju se slave i drugi blagdani, Božića koji je najradosniji (25. prosinca) i Nova godina (1. siječnja).

I na kraju ne zaboravimo, važno je biti sretan i znati primijeniti ono što smo učili tijekom cijele godine. Kada nekom čestitamo i blagdan Božića i blagdan Nove godine (1. siječnja), tada u čestitki pišemo velikim slovom:

Sretan Božić i Nova godina!

Želimo li sreću i radost svojom čestitkom izraziti za cijelu iduću godinu, pišemo malim početnim slovom i obično dodajemo redni broj:

Sretna nova 2024.!

Puno sreće, uspjeha i zdravlja u novoj godini!

Učenici i učitelji naše škole stoga svima žele:

Čestit Božić i sretnu Novu godinu
te puno uspjeha i sreće u novoj godini!

                               Marina Adašević, prof. i Vesna Pukec, prof.