2016-11-03 20:41:51

Izvanučionička nastava šestih razreda

U četvrtak 3. studenog 2016. učenici šestih razreda zaputili su se u Zagreb na izvanučioničku nastavu.

Prva destinacija bila je Arheološki muzej i Egipatska zbirka u kojoj su mogli vidjeti sarkofag te poznatu "Zagrebačku mumiju". Vodič im je prenio djelić tog vremena ispričavši zanimljivosti o sarkofazima i načinima pokapanja mrtvih, mumificiranju i slično. Pogledali su još i Antičku zbirku gdje su se upoznali sa "dudama" za bebe, grčkim vazama, rimskom vojnom opremom, procesom rimske urbanizacije prostora te predmetima iz svakodnevnog života. Potom su u grupama prošetali glavnim gradskom trgom i Gornjim gradom, parkom Zrinjevac te se odmorili u omiljenom McDonald'su. Slijedi kratka vožnja autobusom do posljednjeg odredišta ove izvanučioničke nastave, Cineplexx kina na Žitnjaku gdje su pogledali animirani film Rode.

fotogalerija

Pročitajte dojmove učenika 6.c u nastavku članka!

Terenska nastava šestaša

U Arheološkom muzeju...

Egipatski odjel

Na ulasku u Egipatski odjel mogli smo vidjeti egipatske sarkofage. Naučili smo da su si samo bogatiji Egipćani mogli priuštiti sarkofag. Siromašni su Egipćani prilikom smrti bili zamotani u platna i prekriveni mrežom. Tijela su im se zakopavala u zemlju i prirodno su se mumificirala. U Tutankhamonovoj grobnici pronađena je i posmrtna maska te mnogi različiti predmeti uglavnom od zlata.

Zatim smo ušli u dio paviljona u kojem se nalazila Zagrebačka mumija. O njoj smo saznali da je iz vremena prije Krista. Ne zna se točno odakle potječe, ali znamo da ju je Muzej otkupio od jednog kolekcionara. Mumija je u jako lošem stanju. Saznali smo nešto o postupku mumificiranja. U istoj smo prostoriji vidjeli Zagrebačku lanenu knjigu, najduži sačuvani tekst na etrurskom jeziku.

U posljednjem dijelu Egipatskog odjela bili su kipovi egipatskih bogova. Egipćani su vjerovali u zagrobni život. Kada bi umro neki Egipćanin, bog Anubis njegovo je srce vagao perom. Ako je srce bilo teže od pera, onda taj čovjek nije mogao ući u zagrobni život, a ako je srce bilo lakše ili jednako teško kao pero, osoba je mogla ući. Svaki čovjek imao je i svoj kipić u sarkofagu. Taj ga je kipić mijenjao u zagrobnom životu.

Antički odjel

Kad smo ušli u Antički odjel, vidjeli smo razne uređene vaze koje su služile za ispijanje vina. Voditeljica nam je ispričala kako su Grci miješali vodu s vinom kako se ne bi opili. Oni nisu pili čisto vino kao barbari da im se ne naruši ugled. Nakon Grčke, ušli smo u prostoriju Rima. Vidjeli smo stara oružja i kacige. Voditeljica nam je rekla da su te kacige bile jedinstvene. Naime, imale su šiltove oko vrata i kada bi ih tko htio napasti mačem u području vrata, mač bi skliznuo na rame gdje su imali oklop. Još smo vidjeli skulpture i kipove važnih osoba iz toga vremena. Vidjeli smo stari nakit od zlata i dragog kamenja te staru kuhinju kakvom su se koristili Rimljani.

Posjet Arheološkom muzeju bio je jako poučan i iznimno nam se svidjelo naučiti nešto novo o povijesti različitih naroda.

U kinu...

U kinu smo gledali animirani film „Rode“. Radi se o tome da je na jednoj planini Rodagonu bila tvornica beba. Međutim, jednog su dana rode prestale dostavljati bebe zbog nesreće rode Gašpara koji je htio zadržati djevojčicu Tuli. On je razbio medaljon s adresom njene obitelji te je tako Tuli nastavila živjeti u Rodagonu. Osamnaest godina kasnije roda Junior je trebao otpustiti nespretnu Tuli da bi napredovao i postao šef. Usred uručivanja otkaza Tuli svojom nespretnošću pokrene stroj za proizvodnju beba te stvori novu bebu. Junior nije znao što učiniti pa je uzeo bebu i Tuli te nakon mnogih pustolovina na kraju je uspio dostaviti bebu njezinoj obitelji. Rode su se vratile dostavljanju beba, što je i bio njihov glavni posao.

Film je odličan zato što je prepun duhovitih i zanimljivih scena. Nama je nazanimljiviji dio bio kada su bebu dostavili njezinoj obitelji. Ovaj je film jedna velika avantura, humorističan je, zabavan, a kao takav i više nego primjeren djeci.

Učenici 6. c razreda


Osnovna škola Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina