preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina

Login
Važni datumi

Školska godina 2023./2024.

5.10.2023. Dan učitelja

22.12.2023. Božićna svečanost

27.5.2024. Dan škole

31.5.2024. Projektni dan

Priloženi dokumenti:
Kalendar rada 2023-2024.pdf

Raspored sati

Školska godina 2023./2024.

Niži razredi

1.a 2.a 3.a 4.a
1.b 2.b 3.b 4.b
1.P 2.P 3.P 4.P
1.N 2.N 3.N 4.N

POOS

Viši razredi

5.a 6.a 7.a 8.a
5.b 6.b 7.b 8.b
- - 7.c -
5.N 6.N 7.N 8.N
Satnica škole

Raspored zvona

individualne informacije

za roditelje te polasci

autobusa u školskoj godini

2023./2024.

 

Poveznice

Brojač posjeta
Ispis statistike od 16. 10. 2011.

Ukupno: 764507
Ovaj mjesec: 7497
Ovaj tjedan: 1222
Danas: 78
Školski dokumenti

Zakoni i pravilnici

Priloženi dokumenti:
Pravilnik o radu.pdf

Školski projekt zaKAJ

KAJKAVSKI ZA VELIKE I MALE

digitalni priručnik:

https://bit.ly/3O6iwDD

Školske e - novine

Cintek

2023./2024.

Školski jelovnik

OŽUJAK 2024.

matična i područne škole

produženi boravak

Videodružina Ksaver

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Naslovnica - vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Priče Ivane Brlić - Mažuranić
Autor: Marina Ivčin, 18. 4. 2013.

Osamnaestog travnja ove godine 139. je obljetnica rođenja dječje književnice Ivane Brlić-Mažuranić koja je rođena u Ogulinu. Potječe iz čuvene obitelji Mažuranić, kao unuka Ivana Mažuranića, pjesnika i hrvatskog bana.


 

Omiljena dječja spisateljica autorica je pripovijesti „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ (1913.) i „Priča iz davnine“ (1916.). Priče je pisala potaknuta slavenskom mitologijom, razvivši poseban oblik bajke poetskih obilježja u maštovitom ugođaju i oblikovanju neobičnih likova.

Priče su joj prevedene na svjetske jezike, a Helena Bulaja snimila je o njima crtane filmove.

„Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ zanimljiv je dječji roman u kojem književnica pripovijeda o šegrtu Hlapiću koji iz doma majstora Mrkonje odlazi u svijet te susreće djevojčicu Gitu koja je bila u cirkusu. Hlapića na putu prati vjerni pas Bundaš, a Gitu zelena papiga. Hlapić kao vrlo snalažljiv dječak otkrije da je crni čovjek lopov koji mu je ukrao čizmice. Gita pomogne siromašnom košaraču da lakše proda košare uz pomoć papige koja privlači kupce. Kad stignu do cirkusa, Gita po rzanju prepozna svog konjića Sokola. Tu doznaju da gospodar cirkusa surađuje s crnim čovjekom i da je kod njih Mrkonjin vranac. Krenu s njim kući gdje majstorica u Giti prepozna svoju izgubljenu kćer Maricu. Kasnije upriliče Gitino i Hlapićevo vjenčanje.

U priči „Šuma Striborova“neki momak dođe u začaranu šumu u kojoj iz panja izađe guja koja se pretvori u lijepu djevojku. Iz tog stanja oslobodit će je jedino momak koji se s njom vjenča pa je plahi momak povede kući. Dok starica majka jednom zapali vatru, iz plamena iskoče Domaći i zaigraju kolo. Malik Tintilinić donese joj svračjih jaja da podmetne pod kokoš. Dok izađu svračići, snaha pozove selo. Čim opazi kako poskoče po trijemu, prevari se te poleti za njima. Pritom isplazi za njima svoj tanki jezik kao u šumi. Svi spoznaše da je ono zaista šumska guja. Sin ne povjeruje majci pa je potjera iz kuće. U šumi baki pomogne šumski starješina Stribor te snaha kao guja nestane, a majka se sa sinom sretno vrati kući.

„Regoč“ je priča o divu Regoču koji pomaže maloj vili Kosjenki dok je zatrpana pod zemljom da oživi, da joj svjetiljka jače zasvijetli i da nađe vrećicu bisera pomoću koji je ostvarivala želje. Kad izađu iz podzemlja, stignu do dvaju sela gdje voda Zlovoda potopi sve kuće, no Regoč je uspije vratiti pod zemlju. Kosjenka, obavijena vilinskom koprenom, ostane u jednom od tih sela gdje sagrade kuću na čijem vrhu urede vrt. Na večer tu pleše kao vila s čobanicama, a Regoč se vrati u svoj Legen-grad gdje najbolje pristaje.

Priča „Sunce djever i Neva Nevičica“ predočava lik Neve Nevičice koja čudesnoj Mokoš u mlinu samelje žito bez naplate. Kad carevna izgubi ključeve od škrinje, djevojčica Neva ih pronađe jer je vodi prepelica u koju se Mokoš pretvori, ali ih preda Olehu banu. Carevna obeća ako momak pronađe ključeve bit će joj vjerenik, a djevojka prva dvoranica. On povede Nevu Nevičicu u svoj dom te putem kod carevne ostavi ključeve. Ohola carevna  pošalje carevu vojsku da uništi dom Oleha bana u pustoj banovini. Sunce žarko zasja pa pomori vojnike, a Mokoš otvori duboke usjeke u zemlji gdje vojska propadne. Neva Nevičica i Oleh ban se vjenčaju, a Sunce im je djever u svatovima.

U priči „Kako je Potjeh tražio istinu“ djed Vjest brine o unucima, Marunu, Ljutiši i Potjehu.

Jednom braća susretnu Svarožića, blistavo momče u zlatnoj kabanici, koje im obeća da će im reći što im je suđeno, a potom nestane. Bjesomar, vladar šumskih bjesova, pošalje braći tri bijesa  pa prvi kaže Marunu da mu Svarožić poručuje da će biti najbogatiji među braćom, drugi Ljutiši da će biti najsilniji, a treći Potjehu da će biti mudar. Potjeh to zaboravi te krene u svijet tražiti istinu. Marun i Ljutiša odluče zapaliti djedovu kuću zbog Bjesomara, ali kod zdenca, gdje iščeznu bjesovi, sretnu Potjeha te krenu kući i spase djeda. Potjeh posluša Svarožićev savjet da ostane uz djeda dok mu ne vrati ljubav i da ga ne ostavi dok on njega ne ostavi, a Svarožić ga nagradi primivši ga u svoj zlatni dvor.

Likovi tih priča doživljavaju opasne pustolovine, a svršetak im je pravedan i sretan.

Piše: Nada Slišković





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju